„TEHNOZAŠTITA“ d.o.o. Mostar, je društvo za inženjering, graditeljstvo i zaštitu sa sjedištem u Mostaru, u ulici Biskupa Čule b.b. registrirano kod nadležnog Općinskog suda.

+387 36 326 340
info@tehnozastita.ba
Image thumbnail

Opće stvari o sigurnosti i zaštiti

Opće stvari o sigurnosti i zaštiti

Zaštita na radu je skup mjera koje se provode radi sprječavanja utjecaja štetnih čimbenika radnoga procesa ili radnoga okoliša na zdravstveno stanje zaposlenika. U Bosni i Hercegovini na snazi je Zakon o zaštiti na radu iz 1991., koji je temeljni akt za provedbu mjera zaštite na radu. Procjenom opasnosti utvrđuje se razina rizika za nastanak ozljeda pri raduprofesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad. Zakon o zaštiti na radu sadrži opće odredbe o sprječavanju ozljeda nastalih pri radu, profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad.

Zaštita na radu je skup tehničkihzdravstvenihpravnihpsihološkihpedagoških i drugih djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju rizici, odnosno rizične pojave kao što su opasnosti, štetnosti i napori, a koje mogu ugroziti život i zdravlje osoba na radu. Zaštita na radu kao skup interdisciplinarnih aktivnosti uređuje mjere, postupke, načela i pravila zaštite na radu kako bi se osnovnim mjerama rizici na radu eliminirali ili umanjili odnosno sveli na prihvatljivu razinu, te kako bi se nakon primjene osnovnih pravila zaštite na radu i utvrđene razine rizika, preostali rizik sveo na prihvatljivu razinu primjenom posebnih (organizacijskih) pravila zaštite na radu.

Svrha zaštite na radu je stvarati sigurne radne uvjete kako bi se spriječili zastoji u odvijanju tehnoloških i proizvodnih procesa s mogućim posljedicama za zdravlje i život radnika kao što su ozljede na raduprofesionalne bolesti i druge bolesti u svezi s radom.

Prema Zakonu o zaštiti na radu obveze Poslodavca su:

  • izrada procjene rizika;
  • osposobljavanje radnika za rad na siguran način;
  • ispitivanje elektroinstalacija
  • ispitivanje radnog okoliša – rasvijetljenost, buka, mikroklima (temperatura, vlaga, brzina strujana zraka) i kemijski čimbenici;
  • ispitivanje radne opreme (strojevi, uređaji, instalacije) kako bi se utvrdila njihova ispravnost;
  • vođenje evidencije na EK obrascima;
  • osiguravanje zdravstevnih pregleda zaposlenicima zaposlenim na poslovima s posebnim uvjetima rada;
  • izrada plana evakuacije i spašavanja te provođenje vježbi evakuacije te osposobljavanje za pružanje prve pomoći.

Za smanjenje rizika od nezgoda na radu primjenjuju se osobna zaštitna oprema. Međutim, prilikom provođenja mjera unapređenja zaštite na radu prioritet je primjena osnovnih pravila zaštite na radu na radnoj opremi (npr. zaštitne naprave na strojevima i uređajima i dr.), objekti za rad (površina, visina, volumen prostora za rad i dr); instalacije (tehnička ispravnost i dr.). Tek kada se utvrdi da radna oprema predstavlja razinu rizika na razini “preostalog rizika” koji može postati prihvatljiv uz primjenu posebnih pravila zaštite na radu, prema vrsti preostalog rizika provodi se:

  • zdravstveni nadzor radnika,
  • osnovno, posebno, specifično osposobljavanje za rad na siguran način,
  • stručno osposobljavanje za siguran rad s radnom opremom s povećanim rizicima,
  • označavanje radne opreme sigurnosnim znakovima i uputama za rad na siguran način,
  • upotreba Osobne zaštitne opreme
  • dokumentirani postupci i razrada tehnološkog procesa kroz sigurne radne postupke.

Osnova za provođenje zaštite na radu je procjena rizikaProcjena rizika temeljni je dokument u području zaštita na radu, a izrađuje se u skladu sa svjetski priznatim metodama te služi za identifikaciju, specifikaciju i evaluaciju razine rizičnih pojava, tj. vrste rizičnih pojava (opasnosti, štetnosti i napori). Nakon analize vrste i razine intenziteta rizika, planom mjera daju se prijedlozi za primjenu osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu odnosno primjenu načela zaštite radu (eliminacija ili umanjivanje rizika, udaljavanje rizika od radnika ili radnika od rizika, ograđivanje rizika ili ograđivanje radnika u odnosu na rizik, primjena osobne zaštitne opreme) te rokovi provedbe, odgovorne osobe i načini kontrole u provedbi utvrđenih mjera zaštite na radu.

Zaštita od požara

Zaštita od požara obuhvaća skup aktivnosti čiji je cilj smanjenje rizika nastanka požara, odnosno brzo i kvalitetno gašenje požara ako do istog dođe. Pri tome je potrebno osigurati ispravno funkcioniranje sustava za detekciju i dojavu požara te sustava za gašenje požara. Potrebno je definirati sve radnje koje je potrebno poduzeti u slučaju nastanka požara.

Kod pravnih osoba poslodavac je obavezan izraditi planove evakuacije i spašavanja, upoznati sve zaposlenike sa navedenim planovima te provoditi redovite vježbe evakuacije. Potrebno je odrediti i osposobiti osobe zadužene za provođenje evakuacije. Vježbe evakuacije je potrebno provoditi najmanje jednom u dvije godine. Prema Zakonu o zaštiti od požara svaki zaposlenik mora biti osposobljen za početno gašenje požara  kako bi se osigurala učinkovita zaštita osoba i imovine ugroženih požarom.

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.

Svaki poremećaj količine određenih kemijskih ili bioloških tvari ili fizikalnih osobina od prirodnih vrijednosti, a koja se može određenim kemijskim, fizikalnim ili biološkim putem vratiti u prvobitno stanje naziva se onečišćenje, dok zagađenje predstavlja trajan oblik promjene sastava i osobina okoliša. Oneščišćeni mogu biti zrakvoda i tlo.

Kemijsko onečišćenje i zagađenje

Pod pojmom kemijskog onečišćenja podrazumijeva se ispuštanje u okoliš bilo namjerno ili nenamjerno kemijske tvari koja nije svojstvena okolišu, te svojim djelovanjem mijenja fizikalne, kemijske i biološke karakteristike okoliša.

Biološko onečišćenje i zagađenje

Biološko onečišćenje je posljedica razvoja neke vrste organizama (ili mikroorganizama) na osnovi kemijskog ili biokemijskog onečišćenja. Organizmi (ili mikroorganizmi) se hrane kemijskom tvari (najčešće organskog ili biokemijskog podrijetla) te razmnožavanjem uzrokuju značajnu promjenu u okolišu te mogu utjecati na zdravlje biljakaživotinja i ljudi.

Otpad

Otpad je skup tvari kemijskog, biološkog ili nuklaernog porijekla. Otpad nastaje isključivo ljudskom djelatnošću. Nepodesan je za dalju upotrebu na klasičan način i zahtjeva nove načine obrade i prerade. Dijelimo ga na plinoviti, tekući i kruti otpad. Otpad može biti inertan, neopasan i opasan otpad.

Zbrinjavanje otpada

Preduvjet za odabir načina zbrinjavanja otpada je kemijska analiza istog. Kemijsku analizu obavljaju laboratoriji specijalizirani za tu vrstu analiza. Laboratoriji provode međulaboratorijska ispitivanja za utvrđivanje točnosti i preciznosti.

Fizikalno kemijska obrada otpada

Fizikalno-kemijska obrada podrazumijeva upotrebu fizikalnih i kemijskih metoda u obradi otpada, kako bi otpad postao bezopasan ili da se može iskoristiti u druge svrhe. Za primjer fizikalno-kemijske obrade otpada je obrada otpadnih voda, gdje se postupku obrade otpadnih voda koristi mehaničko pročišćavanje. Fizikalno-kemijske metode obrade otpada. a ovisno o vrsti otpada su, taloženje, filtracija, kristalizacija, kemijske taložne reakcijereakcije neutralizacije, zgušnjavanje… Najčešće vrste otpada koje se podvrgavaju fizikalno-kemijskoj obradi su industrijskog podrijetla. Takav otpad se može ponovno pretvoriti u odgovarajuću sirovinu i tim načinom spriječiti odlaganje u prirodi.

Privremeno odlaganje

Privremeno odlaganje otpada je takvo da se otpad privremeno zbrinjava do nakupljanja veće količine istog, a radi dalje obrade ili trajnog zbrinjavanja. Uvjeti za privremeno zbrinjavanje otpada su da mora biti van utjecaja atmosferskih prilika, bez mogućnosti ispuštanja u tlo ili vodni i odvodni sustav. Privremeno odlaganje zahtjeva i mjere sigurnosti u radu, a radi sprječavanja neželjenih događaja. Najčešći oblici zbrinjavanja su u zatvorenim prostorijama. Najbolje mjere sigurnosti se postižu odvajanjem po vrstama i kemijskom sastavu, tako da se spriječe neželjene kemijske reakcije.

Trajno odlaganje

Trajno odlaganje otpada podrazumijeva odlaganje otpada koji je inertan na sve vrste utjecaja iz atmosfere i atmosferske oborine. Na primjer, takva vrsta otpada nastaje u građevinarstvu – cigla, kamnen, beton… Iz razloga zahtjeva inertnosti, za otpad koji po svom načinu nastanka svrstan u kategoriju za trajno odlaganje treba proći fizikalno-kemijsku analizu eluata. Odlagališta za trajno zbrinjavanje otpada moraju zadovoljiti posebne uvjete za vrste otpada, odnosno način pripreme i zbrinjavanja otpada na odlagalištu. Najčešće se provode pripreme podloge radi stvaranja nepropusna sloja koji će spriječiti prodiranje vode i kemijskih tvari u tlo. Iz takvih odlagališta je potrebno osloboditi stvoreni plin i vodu. No prije svega treba više primjenjivati termičku obradu ili fizikalno-kemijsku obradu otpada radi recikliranja i iskorištavanja materijala u novim procesima.